srijeda, 25. prosinca 2013.

O ženama

Statistike pokazuju da žene u odnosu na muškarce lakše otvaraju profile, osjetno više lajkaju, dijele i prate na društvenim mrežama, više kupuju online, više ih piše blogove,...., jednom riječju puno su online aktivnije.

srijeda, 18. prosinca 2013.

Multikulturalnost buduće Hrvatske

Hrvatska je sa više od 90% deklariranih Hrvata jedna od "najčišćih" zemalja Europe a i šire. Sa više od 86% katolika vjerski prilično smo neraznoliki. Izrazito niska gustoća naseljenosti i neravnomjeran raspored stanovništva su važna negativna demografska obilježja.
Ako uzmemo u obzir niski natalitet i starost nacije, dragi moji, mi imamo sasvim ozbiljan problem. I to ne samo demografski nego i ekonomski, kulturološki,...., pa pomalo i patološki.

subota, 14. prosinca 2013.

Izumire li hrvatski jezik?

Znate li da na svijetu postoji oko 7.000 jezika? Ali i da svakih 14 dana jedan izumre? Jezici izumiru brže od biljnih i životinjskih vrsta! Više od 50% svjetskih jezika izumrijeti će do kraja stoljeća?  Samo 5% jezika se koristi u digitalnom svijetu! 
O da, i hrvatski je među ozbiljno ugroženim jezicima.

Nedavno čitam u novinama veliku prepirku znanstvenika, kroatista i ostalih zainteresiranih strana o hrvatskom jeziku. Ključna tema je trebaju li se prijave na natječaje za istraživačke projekte podnositi na engleskom ili hrvatskom jeziku. Pa tako sijevaju argumenti o novoj kolonizaciji Hrvata i našeg jezika. Neki od njih misle da se novi tehnološki pojmovi moraju kroatizirati. Nemam ništa protiv, samo me zanima kako to misle napraviti. Ne valjda da za svaki pojam definiraju hrvatsku riječ i onda je uglave u neki rječnik stranih riječi i duboko spreme u podrume Nacionalne sveučilišne knjižnice. 
Prijatelji moji to tako ne ide.

Kao što rekoh već hrpu puta, mi živimo u informacijskom dobu. Sve te gomile informacija Google i drugi lijepo organiziraju za nas, a mi surfamo, tražimo i nalazimo odgovore. Nažalost, uglavnom na engleskom jeziku. Probajte naći bilo koji Tutorial (Kak se to kaže na hrvatskom?), neku važnu ideju, krenite se obrazovati u bilo kojem smjeru i opet ćete završiti na engleskom jeziku. Šta nam to govori? Informacijski svijet je svijet obilja, a hrvatski web prostor je svijet neimaštine. Nema ničega, dragi moji. Za tako nešto odgovornost trebaju preuzeti baš svi, pa tako i kroatisti.


Tendecija je da će tehnologija biti uskoro jednostavan alat kojim ćemo se svi moći služiti bilo gdje i bilo kada izražavajući sebe i događaje oko nas.
Informacijsko-komunikacijske tehnologije polako sve preciznije razumiju pisane i izgovorene rečenice mnogih jezika.
Nove generacije tehnologija omogućit će ljudima diljem svijeta da komuniciraju pomoću različitih uređaja na vlastitom jeziku sa nekim strancem.

Ti uređaji će automatski pronaći željene digitalne sadržaje i prevesti ih na vaš jezik bilo glasovno ili tekstualno. 
Razvojem "strojnog" prevođenja, tehnologija će srušiti jezične barijere, ali će ju biti moguće koristiti samo među jezicima koji će preživjeti u digitalnom dobu.   

Status jezika ne ovisi samo o broju govornika, broju knjiga, filmova ili TV stanica koji ga koriste, nego o prisutnosti jezika na web prostoru.
Da bi hrvatski jezik opstao u digitalnoj budućnosti moramo digitalizirati sve postojeće resurse ali i stvarati hrpu novih sadržaja. 
I opet, ako nisi searchable (hrvatski: pretražljiv) ne postojiš.

Strojni prevoditelji, kao što je Google Translator, zahtijevaju nevjerojatan broj pisanih i govornih fajlova. Preciznost Google algoritma pa time i kvalitete prevođenja ovisi isključivo o količini uzoraka tj. količini naše pisane i izgovorene riječi u digitalnom svijetu

Zamislite da je Pahor koristeći Google translator tražio Miss Kosor a ovaj prevede da mu nedostaje Kosor!!

Dakle, što više teksta, varijacija, riječi, kompleksnih konstrukcija,..., u digitalnom prostoru, to strojni algoritam preciznije prevodi. U konačnici, čuvamo svoj jezik. 

Zato, dragi moji prenosite svoje znanje, širite ga, pišite i govorite. Ovo je svijet obilja, dijeljenja i povezivanja. Tu se stvara povijest i budućnost. Tu je borba za obranu našeg znanja, kulturološkog nasljeđa, slobode i jezika. 
Mi trebamo virtualne radne akcije.
To vrijedi za sve: znanstvenike, kulturnjake, političare, ekonomiste, istraživače, slobodnjake, čavoglave, Ivkošiće, sportaše, poduzetnike, ..., nemojte mislit da ste izuzeti ako niste na popisu. 

Ne zaboravite na narječja i dijalekte. Nemojte da izgubimo kajkavce, čakavce, ikavce, štokavce,......

To je način kako se brani nacionalni identitet, tako se čuva hrvatski jezik i kultura. Tu je prva linija obrane ovog milenija. Što će klinci reći kada skuže da nemaju šta naučiti sa našeg web prostora. Tko će nam onda biti kriv, koga ćemo prozvati neprijateljem, protiv koga ćemo onda raspisivati referendume? Čujem li to za desetak godina vjetar sa Dinare koji proziva dušmana jer nam pokoriše jezik?

Zamislite samo da smo ignorirali kada se pojavila pisana riječ u povijesti?


Blogajte ljudi!!!!

četvrtak, 12. prosinca 2013.

Akademske zajednice u Hrvata

Kako bi rekao dr. Dean Duda (filozofski fakultet), "Hrvatska akademska zajednica uglavnom je fragilan, nekonfliktan i politički nedovršen subjekt, deklarativno utemeljen na postfeudalnim figurama poštenja, časti i dostojanstva. Izvana nalikuje poluorganiziranoj zadruzi pristojnih pojedinaca koji obrađuju svoje vrtove i uživaju u društveno zajamčenom miru činjenice da su neki dublji mentalni interes pretvorili u navodno javno priznat i doista redovito plaćen posao."

nedjelja, 8. prosinca 2013.

Obrazovanje u Hrvata

"Kilo mozga dvije marke!" čuvena je izjava čuvenog čuvara čuvenog državnog pečata 1995. Ivana Milasa u Saboru. Tada visokopozicionirani "intelektualac" pojasnio je hrvatskom puku što je ondašnja oficijalna politika mislila o obrazovanju.

srijeda, 4. prosinca 2013.

Osvrt na Lijepu našu

Kako kaže moj prijatelj Hrvatska je najbolja i najgora zemlja na svijetu. O okusima, mirisima, pejzažima, lignjama, kamenu i drači, otocima, Dinarama i ravnoj Slavoniji već je sve rečeno i opjevano. Da bi opisao svoj osobni osjećaj o tomu ipak bi trebao znati pisati pa ću rađe samo mrmljati o društveno-ekonomskim problemima.  


ponedjeljak, 2. prosinca 2013.

Digitalna Europa

Bogatstvo kroz povijest je definirala tehnološka i organizacijska sposobnost nekog naroda da napravi razliku u odnosu na druge. Tehnologija kao ključni motor prosperiteta generirala je inovacije, zaposlenja, nova znanja i dominaciju spram naroda koji te promjene nisu uspjele pratiti.