četvrtak, 12. prosinca 2013.

Akademske zajednice u Hrvata

Kako bi rekao dr. Dean Duda (filozofski fakultet), "Hrvatska akademska zajednica uglavnom je fragilan, nekonfliktan i politički nedovršen subjekt, deklarativno utemeljen na postfeudalnim figurama poštenja, časti i dostojanstva. Izvana nalikuje poluorganiziranoj zadruzi pristojnih pojedinaca koji obrađuju svoje vrtove i uživaju u društveno zajamčenom miru činjenice da su neki dublji mentalni interes pretvorili u navodno javno priznat i doista redovito plaćen posao."

Fakat nemam pojma je li tako, ne bi trebalo ni generalizirati, ali je činjenica da stvari ne valjaju.

Znanost je oduvijek bila bazirana na izmjeni informacija i interakciji među istraživačima. Danas, u svijetu interneta, ta suradnja stvara nevjerojatne mogućnosti u korist svih nas. Znanstveni podaci i njihova umreženost imaju snagu izmijeniti svijet na način kakav smo do sada mogli samo sanjati.

Javni pristup podacima trebaju pokrenuti tu transformaciju. Svijet stvara infrastrukturu otvorenih znanstvenih informacija na kojima će znanost, poduzetništvo, civilne inicijative i vlade poticati neku novu industriju, novo društvo, razvijati novu svijest i kreirati radna mjesta. 

Opet smo na pojmovima otvorenost, povezanost, suradnja i informacijsko doba. To je ta paradigma koja pravi razliku u odnosu na dosadašnje modele.

Nažalost, mnoge naše institucije izgledaju kao privatne prčije u kojima se znanje kontrolira unutar određenog kruga ljudi. Mi trebamo osloboditi i otvoriti svo to znanje društvu i građanima. U krajnjem slučaju mi kao porezni obveznici plaćamo sve to, pa tako imamo pravo tražiti da nam nešto i vrate. To nije njihovo ekskluzivno vlasništvo na kojem su sagradili ugled i sigurne oaze.
Znanstveni radovi, eksperimenti, iskustvo pa i pogled na život vrijednosti su koje bi trebali podijeliti. Takva otvorenost će potaknuti društvo na razmišljanje, želju za znanjem, inovaciju, i u konačnici opći boljitak. Zatvorenost i kontrola odgovara pojedincima a otvorenost cijelom društvu.

I zato vas pitam, čemu služi npr. HAZU? Da li oni nude rješenja, šire znanje i imaju li javni stav? To je zatvoreni sustav zaslužnih akademika koji kada umru odnesu svo svoje znanje na onaj svijet. A nama i nekim novim mladim znanstvenicima ostanu fotografije velikana uokvirene na zidovima palače akademije.

Znate li šta je TED? (pogledajte)

TED je američka neprofitna organizacija, online platforma, za širenje ideja. Okuplja svjetske mislioce, vizionare, znanstvenike i ine, koji šire svoje znanje masama sa željom da njihove ideje može čuti svatko. To su trajni besplatni video zapisi koji otvaraju glave i potiču na razmišljanje. Suština TED-a je da nema veće sile koja može promijeniti svijet i društvo od moćne ideje. 
Na TED-u se trenutno nalazi preko 1.500 video zapisa a pregledani su preko milijardu puta!


Pa zašto ne stvorimo neki naš TED i širimo naša znanja, za one koji žele znati malo više, za big picture, poduzetništvo, poljoprivredu, za ICT, industrije koje ćemo trebati,....., svo znanje koje imamo trebamo dijeliti sa društvenom zajednicom. Dajmo ljudima da se čuju i da čuju. Širimo znanje i vrijednosti. Pružimo šansu mladim znanstvenicima, neobičnim frikovima sa idejama, ljudima sa posebnim iskustvom, solo istraživačima, borcima za raznorazna prava,.......
Treba nam samo spoj na internet i to je to. Tko želi učiti moći će a tko ne želi to je samo njegova stvar, a ne više društva.

Zamislite Cro TED gdje možemo slušati Slavoja Žižeka, Pavunu, Radmana, Đikića,....,Božca i njegovo gljivarstvo, o zdravoj hrani, ekologiji, teorijama zavjere, svemiru, Higgsovom bozonu, kuda idu divlje svinje, Zalepuginovoj borbi protiv nestanka pčela, novim tehnologijama, filozofiji, ekonomiji, da nam Vladimir Paar konačno objasni hoće li nam biti toplo ili hladno, Bob Dylan kako je nanjušio Srbe i Hrvate, o duhovnosti, David Icke-a o gmazovima, novom svjetskom poretku, Europskoj uniji, zelenoj tehnologiji, Ćiru i galvanizaciju, klince i njihove aplikacije i softvere, kulturnjake, raznorazne vizije, misije, svjetske ideje, umjetnike, humaniste, medicinare, dizajnere,...., ma može i Dario Šimić (taj video je već snimljen).

Ljudi mi trebamo ideje, šire od dnevno političkih bljezgarija i crne kronike.
Kako ćemo stvarati ideje ako nam glava ne odluta u neke metafizičke svjetove i izdignemo se iz brutalne stvarnosti. O tome moramo govoriti i slušati. Nemojte da to moram gledati na američkom TED-u. Pa zar stvarno nemamo šta reći, ničemu pridonijeti, zar su nam samo dnevne ovozemaljske materijalne teme sve što nam je vrijedno? 


Mi smo pripadnici globalnog svijeta i ako nećemo sudjelovati u njegovom razvoju nećemo onda imati ni pravo kritizirati. 
TED nije "Nedjeljom u 2" ili "Zdravo društvo" to je trajni video zapis ideja ljudi koji imaju nešto za reći. Lokalnoj politici tu, naravno, nije mjesto. Da se ne prepadnete.
Sve to ne zahtijeva neki golemi novac već ponešto želje, znanja i borbe da se pomogne našem društvu. To mora potaknuti i popularizirati država i naravno akademska zajednica.


Mi trebamo gužvu u šesnaestercu našeg web prostora. Ne bude li gužve nema ni golova. Ne bude li golova nejdemo na europsko i svjetsko prvenstvo. Ne odemo li na prvenstva nema lovice. Ne bude li lovice nema za mlade. Ne bude li mladih ajd bok. 

Blog po blog, oblog!



Nema komentara:

Objavi komentar