Ja probo, ali niš posebno. Dobio sam crno-bijelu dvodimenzionalnu Naomi koju sam moro na kraju zgužvat i bacit u smeće prije nego što mi je žena došla doma. Fakat ne kužim čemu tolika buka oko nekih printera kad nam država žudi za reindustrijalizacijom, rastom proizvodnje, novim obrtima i proizvodnim pogonima.
3D printeri zapravo nisu novotarija 21. stoljeća, štoviše, prvi komercijalni printer napravljen je davne 1984. baziran na tehnologiji stereolitografije.
Razvojem raznih tehnologija i padom cijena došlo je vrijeme šire primjene koja će uvelike transformirati dosadašnju proizvodnu ali i mnoge druge industrije, a posebno kreativne.
3D printanje je zapravo proces dobivanja trodimenzionalnog čvrstog oblika iz nekog digitalnog modela.
Kako to radi?
Nađete se u situaciji da vam zatreba ključ kako bi zategnuli kotače svog bicikla. Malo prosurfate webom i nađete model ključa kojeg želite. Zatim ga downloadate u softver koji je povezan sa vašim 3D printerom. Doma imate i željeni materijal u kojem ćete isprintati taj ključ. U ovom slučaju metal ili neka tvrda plastika u obliku žice. Po vašem odabranom modelu ključa printer nanosi mikronske slojeve žice i savršeno precizno producira tj isprinta vaš ključ koji je spreman za upotrebu. Ništa jednostavnije.
Ako ste kreativni možete i sami stvoriti svoje modele i dizajne raznih boja i oblika, ili 3D skenirati neki predmet kojeg želite reproducirati. Takvi printeri su već prilično dostupni a u skoroj budućnosti i za svako kućanstvo, baš kao mikrovalka.
Ako vas to ne zanima postojat će 3D print "obrtnici" koji će kreativni dio odraditi umjesto vas i to personalizirano, samo po vašem ukusu.
Da bi dobili užasno tanke slojeve za printanje koriste se razne metode, ovisno o materijalu. Neki su materijali u obliku pudera, neki kao žica ili smola,...., pa se neki u printeru tope, a neki se moraju lijepiti i sitnim česticama povezivati.
Nećemo u detalje ali stvari fakat rade.
Ok, da li to znači da možemo isprintati mostarski Stari most i učiniti ga još starijim i još ljepšim?
Danas je printanje moguće sa brojnim materijalima. Plastika, titan, bronca, srebro, zlato, nehrđajući čelik, mjed, keramika,...., samo su neki od najznačajnijih materijala.
Kamen? Valjda ne! Iako je sve još u povojima možda jednog dana shvatimo kako su stare civilizacije zapravo isprintale piramide.
E sad kad je to tako jednostavno i polako postaje pristupačno, koje su implikacije na društvo i ekonomiju?
3D printanje je nova industrijska revolucija koja se savršeno uklapa u digitalnu revoluciju. Zajedno će potpuno redefinirati načine na koje proizvodimo i izmijeniti ekonomiju koju poznajemo.
Baš kao što je Fordova pokretna traka za proizvodnju automobila razbucala tadašnje modele tako će se i sada svijet razvrtiti u nekom novom smjeru.
3D printanje i digitalna revolucija će distribuciju brojnih proizvoda prenijeti na web a samu proizvodnju lokalno i personalizirano, ne više stereotipno i serijski. Nećemo morati kupovati proizvode iz Kine niti poticati njihovu proizvodnju. A to će sve dramatično promijeniti business modele brojnih industrija ali i ukinuti mnoštvo radnih mjesta u distribuciji i logistici.
Dizajn a ne proizvodi će se distribuirati webom i moći će se isprintati bilo gdje i bilo kad u neki trodimenzionalni proizvod.
Da pojednostavimo. Zatrebaju li vam lavići ili patuljci na ogradi terase, nećete više ići u China shop već ćete si ih isprintati doma u žutoj, zelenoj ili plavoj boji.
Nazovimo to decentralizacijom i demokratizacijom proizvodnje. I opet, na zadovoljstvo kupca posrednici su out.
Tražit će se nova kreativna znanja koja će generirati potpuno drugačija radna mjesta.
Stiže divno vrijeme za kreativce, modelare, dizajnere, vizualiste,...., ali i vizionare.
Novi svijet, drugačija radna mjesta, način razmišljanja, prilike, ideali, problemi, ideje,...., pa valjda i novi mozgovi u politici.
Nego vratimo se malo na praktične primjere.
Znate li da su austronauti već sada u mogućnosti isprintati zamjenske dijelove za svoje brodove i to u bespućima svemirskog vakuuma? Uskoro će moći i isprintati svemirsku bazu na Mjesecu.
Zvuči suludo, ali zapravo nije.
3D printeri su već odštampali prvi auto i avion koji naravno rade.
Gotovo da nema industrije u koju se ova tehnologija nije uvukla. Aeronautika, auto industrija, arhitektura, moda, biotehnologija, ..., pa čak i prehrambena industrija.
Možda najznačajnije rezultate printanje doseže u medicini gdje ova tehnologija već sada spašava živote i drastično podiže kvalitetu zdravog života.
Da, printat ćemo gips za slomljenu ruku (može i u boji) i svu protetiku. Znate li da je nedavno ugrađena printana zdjelica (karlična kost), i to u Hrvatskoj?!?
Naravno, moći ćemo printati i druge implatante umjesto kostiju. A da stvar bude još luđa i ljudsko tkivo, pa ćemo si tako mijenjati uho, nos, kožu,....
I tu nije kraj. Očekujte odštampane bubrege, jetre, i ine organčiće.
Ima tu još brdo nevjerojatnih stvari al vas neću plašit jer su potpuno nezamislive u današnjem svijetu.
Znanstvena fantastika? Naprotiv! Realnost, i to brza realnost.
Mnogi vjeruju da se već rodio čovjek koji će živjeti i do 200 godina.
Budućim razvojem tehnologije i novih materijala samo Blog zna u kojem će nas sve to smjeru odvesti.
Za sada je jasno da 3D printanje postaje platforma za nevjerojatne buduće inovacije i niše kojima ćemo uskoro svjedočiti.
Uz turbulentnu industrijsku preobrazbu svijet će doživjeti goleme ekološke promjene, na bolje. Recikliranje materijala i njihova opetovana upotreba zaštiti će postojeće iscrpljene resurse i njihovo iskorištavanje. Ukinuti će golemo zagađenje koje uzrokuju ispušni plinovi u rudarenju materijala ali i distribuciji proizvoda.
Bit će tu i etičkih kolebanja, pa možda i referendumsko pitanje za pijance "Želite li novu jetru ili ne?" Ili kako riješiti problem nekontroliranog printanja oružja.
I naravno, vodit će se bitka oko autorskih prava i piratstva, kao što su se iste bitke vodile u glazbenoj i video industriji.
Uff, totalni show!
Ali prije toga, muka, jer svaka velika promjena nosi tešku bitku sa ostacima i mentalitetima sustava i modela koji se urušavaju, ali i sa generacijama koje misle da su baš njihova vremena bila najbolja.
Nova industrijska preraspodjela koje je lokalizirana i personalizirana nudi velike prilike, pa čak i malim zemljicama poput naše.
Politike industrijskih zemalja pokušat će zaštititi svoje industrije od propasti zbog najezde ovih tehnologija, a nama koji nemamo šta štititi zapravo se pruža prilika da ugrabimo komad svog kolača.
Krenemo li se obrazovat, povezivat, otvarat i prilagođavat novom svijetu možda zaista možemo postati mala, ugodna, kreativna i razvijena zemlja.
U protivnom, ostat ćemo zatočeni u prošlosti i nemoći, u partizanima i ustašama, sa Perkovićima i Karamarkom, udbašima i fašistima, stečajima i predstečajima, i konačno zajebat buduće generacije jer nismo prepoznali trenutak.
Glasajte za Obloga!
3D printanje mi je uvijek bilo zanimljivo. Odlično kako se mogu isprintati različite stvari, od najednostavnijih do kompliciranih. zamjenski toneri
OdgovoriIzbriši