Intervju s vampirima

Kako vide Hrvatsku u novim svjetskim i europskim uvjetima priupitali smo dva glavna kandidata za premijersko mjesto na sljedećim izborima. Ovaj intervju bi trebao pokazati u kojem smjeru nas vodi buduća Vlada ali i poslužiti kao pomoć glasačkom korpusu da donese kvalitetnu odluku kome pokloniti vlastiti glas.

Poslovi budućnosti

Došao je i taj tužan dan. Imate 54 godine i upravo ste saznali da ste ostali bez posla nakon 26 godina mukotrpnog rada kao vozač autobusa. Gradska uprava je uvela autobuse bez vozača i uštedjela proračunu dodatnih 30-tak milja kuna godišnje otpustivši 253 sada nepotrebna vozača. Autobusi će sada voziti koristeći senzore, povezane na internet, bez ljudskog utjecaja. 

Kako ćemo raditi i stvarati, i to vrlo skoro!

Dođete na posao oko 8 i 15, nema panike jer akademska četvrt vrijedi i nakon faksa. Još onako krmeljavi i iznervirani gradskom gužvom jedini spas nalazite u đezvici kave što se dimi sa starog Gorenje štednjaka. Nakon treće stranice novina polako se razbuktava priča o aktualnim temama, uglavnom političkim. Razilazite se u mišljenjima sa svojim kolegama i pomalo vas to nervira, i uto vam zazvoni telefon. Sekretarica javlja da je klijent Šmeković na liniji. Britko i grubo odbrusite sekretarici: " Pa bogamu, recite mu da sam na sastanku!", ne želeći napustiti žučnu raspravu u kojoj se rješavaju svjetska pitanja. 

Multikulturalnost buduće Hrvatske

Hrvatska je sa više od 90% deklariranih Hrvata jedna od "najčišćih" zemalja Europe a i šire. Sa više od 86% katolika vjerski prilično smo neraznoliki. Izrazito niska gustoća naseljenosti i neravnomjeran raspored stanovništva su važna negativna demografska obilježja.
Ako uzmemo u obzir niski natalitet i starost nacije, dragi moji, mi imamo sasvim ozbiljan problem. I to ne samo demografski nego i ekonomski, kulturološki,...., pa pomalo i patološki.

Budućnost obrazovanja

Mi koji imamo koju godinicu viška i prošli smo razne tipove formalnog obrazovanja možemo se prisjetiti kako je to nekada izgledalo. Morali smo znati točnu tonažu soli koju godišnje proizvede solana u Tuzli (i to iz Zemljopisa!!!) ili kako se zvao Zrenjanin prije drugog svjetskog rata,na Povijesti smo morali znati sve godine napamet, iz Hrvatskog pjesmice, Biologija nas je učila koliko papučica ima dlaka, Glazbeni nas je pripremao za štafetu Mladosti, na Kemiji smo spajali elemente nemajući pojma čemu to služi a Fizika i Matematika su nas tjerale da bježimo iz škole. Nije puno drugačije bilo ni na fakultetu.