nedjelja, 2. veljače 2014.

O kulturi

Kultura je cjelokupno društveno nasljeđe, tj. naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Kultura definira ponašanje i način razmišljanja, temelji se na simbolima, uči se i prilagodljiva je promjenama u okolini i svijetu. (izvor: Wikipedia)


Upravo te promjene često definira tehnologija koja dramatično mijenja kulturu i kreativnu industriju od trenutka stvaranja, produkcije i reprodukcije, promocije i marketinga, do načina distribucije konzumentu. 
Nove tehnologije, platforme, vještine, nova publika, zajednice, mreže i globalno povezivanje svakodnevno se razvijaju u novoj digitalnoj kreativnoj ekonomiji.

Novi digitalni poredak je svijet u kojem kreativnost postaje najvažnija vještina. Kreativnost i reputacija postaju valute budućnosti. 
Socijalne mreže, 3D printeri, gamification (upotreba igara u rješavanju problema), nove metode učenja, zabava, video, Internet of Things,......, budući su digitalni ekonomski pokretači koji trebaju novi dizajn i kreativnost. Umjetnost i kreacija ući će i u neka nova polja kao što su medicinska tehnologija i sintetička biologija.

Neki novi blogomdani uzbudljivi svijet za umjetnost i kreativce je pred nama!   
Facebook sa oko 1.2 milijarde usera polako postaje najmnogoljudnija "država" na svijetu. Uz brojne besplatne alate i platforme poput YouTube-a svatko ima prostor za svoj osobni show i pristup publici.
Proizvodnja i produkcija kulturnih sadržaja je nemjerljivo jeftinija. Razlike između amaterskih i profesionalnih umjetnika blijede, a talent i kreativnost može ispoljiti svatko.

I onda spoznate da je najnoviji film Lukasa Nole "Šuti" u kinima pogledalo 341 gledatelj te da je koštao 4,5 milje kunića.

I opet, krivo! Stari modeli usmjeravanja novca u filmske projekte čiji su rezultati poražavajući. Što bi sve talentirani klinci s tom lovicom mogli stvoriti? Za početak razvaliti postojeće modele.

Zamislite nekog klinca koji osmisli zanimljivi scenarij i preko Fejsa organizira audiciju za naturščike. Ekipa se okupi i svako snimi svoju scenu preko Skype-a ili Hangout-a na zadanu temu. Mladi režiser odabere najbolje, sve to lijepo izmontira i evo filma, džaba. Uz napomenu da će kvaliteta video veze vrlo brzo biti vrhunska. Malo to podijeli na Fejsu i evo par somova ljudi u par dana.
Džaba glumci, džaba produkcija i distribucija, džaba marketing i još dobra džabaleba. Uz malo više talenta i poneku kunu može se svašta.

I tako, dok se naš Lukas Nola veseli svakom novom gledatelju, pojavi se neki klinac i napravi svoj maturski rad od dvije minute. Njegov filmić je pregledan skoro 14 milijuna puta na YouTube-u.
Pogledajte i poslušajte!




Što prije postanemo svjesni tehnoloških mogućnosti i novih smjernica prije ćemo otvoriti priliku za nove talente i nove ideje. Naš web trebaju radne akcije, tu je borba za egzistenciju kulture i društva a siromaštvo nije prepreka za kreativnost. Ne pitajte koliko možete tu zaraditi nego blogajte, snimajte, pišite, crtajte, svirajte, pjevajte, smišljajte aplikacije,.., kaj ja znam... Sve vas to ne košta ništa a možete ostaviti trag ili smisliti svoje radno mjesto.


Nacionalna kulturna baština


Bez digitalizacije naše baštine, artefakata iz muzeja, biblioteka, galerija i arhiva, zanemarićemo vlastiti identitet. To trebaju biti izvori znanja za nove naraštaje i daljnju kreativnu upotrebu za razne web aplikacije, učenje i inovacije.  
Mi smo turistička zemlja čija kulturna baština uz ljepote koje imamo čine ključne razloge zašto nas ljudi posjećuju. Turisti su online i žele na svom smartphone-u dobiti informaciju gdje se što nalazi.

Europa već razvija digitaliziranu kulturnu arhivu. Europeana je digitalni projekt sa oko 20 milijuna raznih artefakata, knjiga, audio i filmskih materijala, fotografija, slika, mapa i manuskripta europske kulturne baštine svih njezinih članica. Ogromno bogatstvo i prevencija kulture za sva buduća pokoljenja.

Sigurno se pitate koliko se tu nalazi hrvatske digitalizirane baštine? Broj naših digitaliziranih djela je 6.726, Srbije skoro 20.000 (iako nisu u EU), a Slovenije 165.377. Kad tražite Meštrovića dobijete 16 rezultata i svi su u Sloveniji!?!?! Dičimo se kulturnim nasljeđem a zapravo ne postojimo. Loše!

U svijetu postoje i projekti za digitalizaciju "neopipljive" kulturne baštine poput plesa, tradicionalnih obrta, pjevanja, rituala.....

I zato, nemojte se baviti Perkovićima, Milanovićima i Karamarkom, nego digitalizirajte lokalne povijesti: stare fotografije, zapise, crkvene spise, lokalni jezik, stare priče, kipove, nadgrobne ploče,.... 
Kladio bi se da za to možete dobiti i lovicu od EU fondova. I evo ponekog radnog mjesta i to prelijepog. Zamislite da do kraja života fotkate i bilježite povijest naših otoka!!
Malo fotkaš, pa laptop, pa lignjice, pa brujet, pa rakijica......Divota!


Sve ovo što se danas ružno događa je potpuni raspad postojećih sustava i modela. Mene to veseli jer su već predugo nagriženi korupcijom i neučinkovitošću. Novi principi i modeli naviru nevjerojatnom brzinom. Živimo u najuzbudljivijem i najturbulentnijem dobu ikad, a tek je u fazi formiranja. Budemo li sudjelovali i kreirali novo vrijeme možemo stvoriti bolji svijet. A i ne moramo, možemo se i dalje baviti ogorčenošću i naslovnicama dnevnih novina. Izaberite sami.

Blogobojazno najavljujem vrijeme mnogobloštva!

1 komentar:

  1. Digitalizirajmo sex,vino i R&R a može i NSB.

    OdgovoriIzbriši