ponedjeljak, 17. veljače 2014.

Internet of Things

Ideja o Internet of Things javlja se početkom 20. stoljeća. Pogodit ćete, začetnik je Nikola Tesla koji je u svom intervjuu za Colliers magazin 1926. izjavio: "Kada se bežični prijenos savršeno uklopi, cijeli svijet će se pretvoriti u jedan veliki mozak, koji zapravo to i je, a sve stvari će postati djelići jedne ritmične cjeline....... i uređaji koji će to omogućiti biti će nevjerojatno jednostavni. Čovjek će biti u mogućnosti nositi jednog takvog u džepu svog prsluka."
Ajde da to malo plastično pojasnimo. Vaša WC školjka će biti opremljena minijaturnim senzorima koji će odašiljati razne signale na internet. Vrlo brzo ćete saznati da vas žena vara ako vam na mobitel dođe signal da je netko podigao dasku na WC-u u vašem stanu dok vi sa kolegicama na poslu mukotrpno slažete novi business plan. Ista ta školjka će pri vašoj velikoj ili maloj nuždi analizirati vaše "otpatke" i upozoriti vas i vašeg liječnika da malo pripazite sa količinom bureka i toplog piva. I tako unedogled. Sve te drangulije će biti prilično jeftine a njihova primjena je već pitanje mašte. Uz sveprisutni internet i velike brzine mogućnosti su nevjerojatne.

Svi vjerojatno već znate da je Google razvio auto koji vozi bez vozača. 
Kako to radi? Auto je opremljen raznim senzorima i kamerama koji određuju poziciju vozila u odnosu na stanje u prometu (udaljenost od drugih auta i objekata, prepoznavanje prometnih znakova, semafora,.....). Pomoću Google mapa koje uz GPS lokaciju navigiraju auto i upozoravaju na križanja, prometne gužve, sudare,....., odašilje se hrpa podataka koje neki pametni algoritam obrađuje i određuje kojom će se auto brzinom kretati, kada da skrene, kada da zakoči,..... Sve se to dešava u realnom vremenu i preko interneta. I upravo taj Google-ov autić se već nesmetano vozika gužvama američkih metropolisa. 

Bojim se da taxistima diljem svijeta stiže ozbiljna konkurencija.

Da ne mislite da pišem o nekoj dalekoj budućnosti brojne od gore navedenih funkcionalnosti već možete pronaći u današnjim novim automobilima.
  
Velike stvari nastanu od puno malih promjena, a upravo Internet of Things će u sljedećim godinama donijeti milijune malih promjena koje će uvelike izmijeniti naš način života. Riješit će hrpetine većih ili manjih problema koji nas svakodnevno okružuju. 

Internet više nije samo globalna mreža za komunikaciju među ljudima već postaje i platforma za raznorazne uređaje koji elektronski komuniciraju sa svijetom oko sebe. Kada sam pisao o predviđanjima za 2020. 
da će 50 milijardi uređaja biti povezano na internet, upravo ti sitni minijaturni senzori i uređaji koji će međusobno surađivati putem interneta zapravo čine Internet of Things.

Sve brži i sve prisutniji internet, jeftini senzori i mobilni uređaji, hrpa aplikacija i pametnog softvera iznjedrit će poplavu ideja i primjene koje uopće ne možemo zamisliti. I to će se sve odviti brzo, jako brzo. 

Baš kao što je elektrifikacija svijeta promijenila način na koji živimo i poslujemo tako će i Internet of Things imati jednako snažni utjecaj na naše živote.

Za sada je prilično jasno da će IoT snažno utjecati na razvoj "pametnih" gradova i transporta, unaprijediti poslovanje i javnu sigurnost, poboljšati korištenje energije, osigurati čišći okoliš i efikasnije stanovanje, unaprijediti medicinske usluge i zdravstvenu zaštitu,......, a sve to zajedno će generirati novu ekonomiju, nove ideje, nove sustave i modele, ali i nove društvene probleme koje ćemo morati rješavati. Burno, uzbudljivo, turbulentno novo vrijeme koje traži nova znanja i nove aktere. 

I opet ponavljam, nalazimo se na prekretnici na kojoj se lome svjetovi. Iz sumraka starog izvire svjetlo nekog novog, kojeg trebamo što prije postati svjesni jer ćemo se u protivnom izgubiti u bespuću povijesne zbiljnosti. Kada upadnete u riječnu bujicu, a ne znate plivati, grčevito tražite čvrstu obalu i ne pomišljate da probate kormilariti jer vas vodi u za vas nepoznatom smjeru.

Uff, ovo kao da je Aralica pisao.

Bolje da se vratim na konkretne primjere.


IoT omogućit će izvanredne mogućnosti kontrole kanalizacije, zagađenja zraka i smeća u gradovima. Priroda i njeni poremećaji su prilično kompleksni ali prikupljanje podataka o jezerima, rijekama, šumama, morima,..., putem IoT su prvi koraci u razumijevanju i konačno rješavanju važnih problema okoliša.

IoT omogućit će kontrolu vlažnosti zraka, korištenja vode, kvalitetu zemlje, adekvatnost temperature na proizvodnoj farmi. 
U sve većoj globalnoj potrebi za energijom bitno će optimizirati potrošnju iste.
Takvi uređaji će omogućiti pojedincu da prati svaki aspekt svog zdravlja, uključujući težinu, tlak, srčane aritmije,..., i tako prevenirati potencijalne probleme ali i smanjiti troškove zdravstvenog sustava. 

Već postoje na tone uređaja koji čine benefite ali će njihovo povezivanje i daljnji razvoj promijeniti društvo i unaprijediti kvalitetu života.

Da ne zaboravim, javna sigurnost bit će na bitno drugačijoj razini ali i stvoriti opasnosti gubitka privatnosti i mogućnosti manipulacije. Mozgovi poput Karamarka, Milijana Brkića, pa ako hoćete i Lex Perkovića vide svoje prilike malo drugačije od humane želje da se zaštiti okoliš i efikasnije proizvodi kvalitetna hrana.

Iza ugla sustiže nas kugla. Tako je uvijek bilo, pa i cijepanje atoma fizičari nisu zamišljali kao priliku da sataru pola Japana.

Novo digitalno društvo ne postavlja samo tehnološka ili politička pitanja nego i filozofska, sociološka, pravna, psihološka i etička.
Ono što mene rastužuje u ovom društvu je da toga nema, barem ne na ozbiljnom nivou. Novi poredak zahtijeva javnu debatu i razumijevanje kako nas gore navedena riječna bujica ne bi prožvakala i ispljunula u šaš nekog sporednog rukavca.   

Umjesto blogovskog pozdrava pogledajte par zanimljivih videa.   







2 komentara:

  1. Evo kuhinjske budućnosti!
    Prvo, odlučiš se oždrat i evo prvog problema. U dućanima samo zdrava hrana. Nekako nađeš neko zdravo meso,špek i krumpire te metneš peć. Ror ne trza da bi počeo. Javlja: "Količina prevelika , vadi pola". Zezneš glupi ror i na tačskrinu kažeš "Imamo goste"." Ko su gosti" -pita on." Pero i Bojana ",veliš ti. "Molim njihove health data"" on će. "Evo""", veliš ti i već trljaš nož. "Pero je prehranjen samo 100g a Bojana ima mengu ( da tog će uvijek biti ) pa samo povrće i salata jer bi mogla postat agresivna"-ror će. Nakon dugog natezanja i konzultacija sa kompićem hakerom , DO petljom i Gorenje manualom zezneš glupi ror. Sjedneš jest i nakon 24- og zalogaja, jer bite counter je ugrađen u zub, blage vibracije istog najavljuju kraj žderanju. Ma ko ga da ne velim misliš si ti inastavljaš sa glodanjem kad zub počne ispuštati blagu hijeluronsku kiselinu koja ima okus Jakuševca i Calcute zajedno. Sad moguće je to zaustaviti samo gutljajem vode ( da vode, ne gemišta ). Evo nakon toga ona analiza fecesa je posve nepotrebna jer jeo si zdravo a priča se da i toalet papir treba samo osušiti jer zdravo se jelo.Nisam nešto siguran da želim to doživjeti. Oprez; Kanta za smeće ispljune reciklabilan otpad. Ma daj mi pauzu,,,

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Vrlo dobro. Možda da napišeš cijeli post pa da ga objavimo?

      Izbriši