Nikola Tesla

Bijaše to vrijeme niskih strasti i prebrojavanja krvnih zrnaca. Vrijeme u kojem razum ne znači ništa, vrijeme apsurda i ljudi sa brda. Šta si i odakle si, bila je jedina legitimacija koja je mogla vinut u visine ili na vas poslat bijesne psine. I nekako, u tom vihoru zla mirno i zamišljeno na gospićkom trgu sjedio je brončani Nikola Tesla. Te 1992., točno sto godina od smrti njegove majke i zadnjeg posjeta svom zavičaju, dinamit nekog maloumnika podmetnut pod brončanog vizionara, Srbina i pravoslavca, odvalio je i posljednji kontakt velikog genija sa svojom rodnom grudom.

Poslovi budućnosti

Došao je i taj tužan dan. Imate 54 godine i upravo ste saznali da ste ostali bez posla nakon 26 godina mukotrpnog rada kao vozač autobusa. Gradska uprava je uvela autobuse bez vozača i uštedjela proračunu dodatnih 30-tak milja kuna godišnje otpustivši 253 sada nepotrebna vozača. Autobusi će sada voziti koristeći senzore, povezane na internet, bez ljudskog utjecaja. 

Kako ćemo raditi i stvarati, i to vrlo skoro!

Dođete na posao oko 8 i 15, nema panike jer akademska četvrt vrijedi i nakon faksa. Još onako krmeljavi i iznervirani gradskom gužvom jedini spas nalazite u đezvici kave što se dimi sa starog Gorenje štednjaka. Nakon treće stranice novina polako se razbuktava priča o aktualnim temama, uglavnom političkim. Razilazite se u mišljenjima sa svojim kolegama i pomalo vas to nervira, i uto vam zazvoni telefon. Sekretarica javlja da je klijent Šmeković na liniji. Britko i grubo odbrusite sekretarici: " Pa bogamu, recite mu da sam na sastanku!", ne želeći napustiti žučnu raspravu u kojoj se rješavaju svjetska pitanja. 

Hrvatska 2020.

Kako okrugla i "daleka" godina, 2020.! Oduvijek sam znao da ću je ipak dočekati, a na to me nekako podsjećala vozačka koja mi vrijedi do 2036.
No, mic po mic i evo nas korak do 3. desetljeća, 21. stoljeća, 3. tisućljeća, milog nam kenozoika, ere sisavaca.
To vam dolazi za malo više od 5 godina, za tili čas! Pa prije 5 godina je Sanader bio premijer, čini se kao jučer, a još se i debelo posljedice osjećaju. No, kako će izgledati Hrvatska ekonomija i društvo 2020.? Kladio bi se da ne očekujete mnogo, štoviše, kladili bi se da nebu dobro.

3D printanje

O 3D printerima ste svi ponešto čuli, čak vam je i palo na pamet da probate isprintat neku 3D Playboy zečicu na vlastitom kućnom laserskom printeru.
Ja probo, ali niš posebno. Dobio sam crno-bijelu dvodimenzionalnu Naomi koju sam moro na kraju zgužvat i bacit u smeće prije nego što mi je žena došla doma. Fakat ne kužim čemu tolika buka oko nekih printera kad nam država žudi za reindustrijalizacijom, rastom proizvodnje, novim obrtima i proizvodnim pogonima.

Big data

Zamislite da neki senzori bilježe baš sve u vašem životu. Kada ustajete, koliko ste kave popili, koje namirnice jedete, šta ste sve rekli, kuda ste se kretali, šta mislite, kada i kako se seksate, za kog glasate, perete li zube, koga i što volite tj. ne volite, ...,u kojem vam je stanju srce, tlak, krv, jetra,..., koji broj noge imate, grizete li nokte, škicate li komade, kopate li nos, puštate li tihomira,....., i tako baš sve. I to traje danima, mjesecima, godinama,.., i svi ti zabilježeni podaci spremaju se u Državni arhiv u neki zamišljeni stroj profesora Baltazara. I ne samo vaši podaci nego svih Hrvata.

Internet of Things

Ideja o Internet of Things javlja se početkom 20. stoljeća. Pogodit ćete, začetnik je Nikola Tesla koji je u svom intervjuu za Colliers magazin 1926. izjavio: "Kada se bežični prijenos savršeno uklopi, cijeli svijet će se pretvoriti u jedan veliki mozak, koji zapravo to i je, a sve stvari će postati djelići jedne ritmične cjeline....... i uređaji koji će to omogućiti biti će nevjerojatno jednostavni. Čovjek će biti u mogućnosti nositi jednog takvog u džepu svog prsluka."

Mobilno, lokalno i personalizirano

Da li znate da se na planeti mjesečno kreira više od 8.6 ExaByte-a (8.6 milijardi gigabajta) online sadržaja? To vam je dvostruko više sadržaja nego što je stvoreno od nastanka naše civilizacije do početka 21. stoljeća!!! Sve to konstantno kreira oko 2,7 milijardi ljudi koji su online. Uz predikcije da će do 2020. sedam milijardi ljudi biti online ali i da će aktivnost korisnika eksponencijalno rasti, brojke koje će se tada vrtiti potpuno su nezamislive.

O kulturi

Kultura je cjelokupno društveno nasljeđe, tj. naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Kultura definira ponašanje i način razmišljanja, temelji se na simbolima, uči se i prilagodljiva je promjenama u okolini i svijetu. (izvor: Wikipedia)

O sportu

Kada se poželite lansirati u svijet doživotno nezamjenjivih likova Međunarodnog olimpijskog odbora onda na brzinu smislite projekt koji će vam to omogućiti. Tako je razmišljao bivši premijer a sadašnji čelnik HOO Zlatko Mateša uz svesrdnu pomoć ostarjelog režisera Tončija Vrdoljaka koji je to sve već prošao. Niš, napravimo neki projekt koji je kao dobar za nacionalni sport a ishlapljeli članovi MOO će nas pljeskom podržati i unutra smo.

O televiziji

Dnevnik je taman završio. Stari se uvalio u trosjed, pokrio novinama po glavi, prekrižio noge preko taburea i polako počeo pilit. U isti taj trosjed uspjeli smo se ugurat sestra, buraz, ja i stara baka. Mama je peglala na razvučenom stolu ponekad zaklanjajući pogled na "mali" ekran. Buraz i ja smo bili spremni za tekmu na drugom, seka i mama za Euroviziju na prvom a stara baka bi gledala treći program iako ga tada nije ni bilo.

Kriza modela

Kada ste ugledali naslov posta zacijelo ste pomislili da imamo krizu modela koji bi nas prezentirali na sljedećem izboru Miss svijeta. 
Kada je naša manekenka Fani Čapalija na jednom od takvih izbora nakon dugog promišljanja izgovorila "It's OK" godinama se bezuspješno analizirala ta slavna rečenica. Mnogi su uložili novac, znanje i vrijeme ne bi li razjasnili njenu misao. No, stvari su kao i uvijek puno jednostavnije. Tada mlada i lijepa vizionarka, miljama ispred svog vremena, je u jednoj rečenici sažela sve što nam budućnost donosi. IT is ok! - zapravo je njena britka i jasna poruka nove digitalne ere.

Knjigocid u Hrvata

Knjigocid u Hrvata nije neki pesticid kojim se oprašuju neretvanske mandarine nego stvarni događaj iz bliske nam prošlosti. Već pomalo zaboravljenu temu koja zapravo nikad nije ni bila ozbiljna javna tema u svojoj knjizi je opisao Ante Lešaja. O čemu se tu radi? Hrvatska je 90-tih godina sustavno uništavala "nepoćudne" knjige iz brojnih knjižnica diljem zemlje. Uz napomenu da je to suptilno pokrenulo Ministarstvo kulture a sva struka uglavnom prešutjela, niti je ikad itko odgovarao. 

Nadanov preparirani medvjed

Kupujmo hrvatsko! Već pomalo izblijedjeli slogan Nadanove privatne mašinerije HGK (Hrvatske gospodarske komore) bila je ponosna inicijativa ponosnog Superhika hrvatskog gospodarskog oporavka. Iako mi ljubitelji hrvatskih proizvoda nismo točno ni znali kako naći i gdje kupiti domaće proizvode, lijepi Nadan je na krilima svog "fantastičnog" projekta krenuo u predsjedničku kampanju.