nedjelja, 8. prosinca 2013.

Obrazovanje u Hrvata

"Kilo mozga dvije marke!" čuvena je izjava čuvenog čuvara čuvenog državnog pečata 1995. Ivana Milasa u Saboru. Tada visokopozicionirani "intelektualac" pojasnio je hrvatskom puku što je ondašnja oficijalna politika mislila o obrazovanju.

OK, u međuvremenu je kilo mozga skočilo na dva eura pa se vrijednost udvostručila ali je nažalost inflacija pojela tu razliku.

Da ne budem nepravedan neki pomaci postoje ali opća svijest i realizacija tih pomaka je minorna u odnosu na dinamiku koja se u svijetu događa.
To će potvrditi rezultati nivoa našeg obrazovanja koji su ovih dana preplavili medijske naslovnice. (vidi izvor)
Obrazovanje definira ekonomsku, kulturnu,... i demokratsku komponentu nekog društva. Znanje je primarni zadatak jer sve buduće pozicije našeg društva u globalnom svijetu bit će jedino tako određene. 

Svjetska sveučilišta se suočavaju sa najvećim promjenama u svojoj dugoj povijesti. Nove tehnologije fundamentalno transformiraju postojeće okoštale modele obrazovanja. Znanje postaje vrijednost više nego ikada. Dostupnost znanja više nije problem, problem će biti sveučilištima privući studente jer će oni imati nevjerojatan izbor kako i gdje se obrazovati. Da bi ih privukli morat će imati i kadar i znanje jer u suprotnom neće imati kome predavati. (vidi post "Budućnost obrazovanja")

Dobro, da ne drvim sa općim floskulama. Ajmo probat hipotetski postaviti kako bi to moglo izgledati u Hrvata.

Zamislite da naše ministarstvo i sveučilište stvori online platformu poput Coursere (pogledajte). 
U daljnjem tekstu zvat ćemo je Krosera. 
Krosera bi bila zapravo web stranica na kojoj se nude besplatni tečajevi o svim relevantnim znanjima i šire. Višetjedni online tečajevi iz fizike, matematike, informatike, ekologije, društvenih znanosti, medicine, umjetnosti, prava, povijesti, ekonomije, ......., koje može slušati i polagati bilo tko, bez posebnih obaveza. Sustav je jednostavan i izrazito efikasan za širenje znanja. Možete samo slušati, dobiti diplomu profesora ali i diplomu sveučilišta za određeni predmet. Može se studirati uz rad ili bilo koje životne obaveze.

Kvaliteta online tečaja je izvanredna ali prije svega ovisi o predavaču.
Predavači trebaju biti najbolji koje sveučilište ima, tj oni koji imaju šta reći i koji znaju prenijeti znanje.

Količina studenata? Neograničena! Godine studenata? Nije važno! Staro, mlado, dojenčad, Milijan Brkić, svi koji su željni znanja.

Reći ćete da za to profesori nemaju vremena. A ja vas pitam kako to da na Harvardu ili MIT-u imaju.
Oni su to dužni, njihova obrazovanja da steknu profesorsko zvanje smo mi plaćali desetljećima a sad je red da nam vrate. Sve se to može i monetizirati tako da nema brige. Na ovaj način i oni ulaze u tržišnu bitku. Tko je bolji odlučit će studenti.

Kakvi su benefiti Krosere?

Nemjerljivi.

Prije svega obrazovanje šire zajednice. Promoviranje mladih znanstvenika i predavača čije znanje čuči u sjeni nekog šefa katedre. Šansa da pametni, mladi znanstvenici postanu "zvijezde" tj relevantna mjesta.
Vrijednost fakulteta će odrediti kvaliteta njihovih predavača a količina studenata to potvrditi. Da, to je bitka fakulteta za kvalitetu u kojoj mi profitiramo. Fakulteti moraju postati brand ako žele opstati.


Svu tu tehnologiju lako razviju naši IT stručnjaci pa eto im i malo posla.

Nezaposlenima prilika da steknu nova znanja u iščekivanju radnog mjesta.
Ekonomski i društveni benefiti mogu biti izvanredni. Gdje je znanje tu je i gospodarstvo.

Zamislite da se Krosera nametne u regiji. Da poveže sveučilišta gdje ljudi razumiju jezik i kulturu. Da neka koka iz Šabca ili punčka iz Trbovlja zaradi diplomu iz "Bespuća povijesne zbiljnosti" predavača Miroslava Tuđmana.
Ili da slušamo predavanja Vlatka Stefanovskog sa skopskog sveučilišta. 

Ne padaju mi napamet neki veliki umovi i stručnjaci bivše države. To samo znači da su ispod radara tj. njihov rad je našem društvu bezvrijedan. Užas!
Ne promijenimo li to izgubit ćemo povjerenje u njihovo znanje i tražiti ga negdje drugdje.

Vjerujem da bi tu rado sudjelovali naši profesori i znanstvenici sa karijerama po svijetu.

Probajte samo malo zamisliti koje se tu mogućnosti otvaraju. Vremena su dijeljenja i povezivanja. Zatvaranje vodi u trajno neznanje i zaostalost.

Ne bude li to tako nekako neće biti dobro jer svijet intenzivno radi u tom smjeru.
Mladi neće više imati prepreka da se online obrazuju diljem svijeta. Tko će ih zaustaviti? Zašto bi se obrazovao u Zagrebu ako može u Londonu? I to može raditi sa Visa bez da godinama plaća podstanarstvo u Zagrebu. Jezik više nije problem. Jednogodišnji postdiplomski studij na našoj ekonomiji košta 6.000 eura i još ako morate platiti stanarinu i režije začas ste na 10.000, pa vi vidite.

Ostat ćemo bez kvalitetnih kadrova i sveučilišta, mladi talenti će sa stranim diplomama vani više vrijediti. I kaj onda? Tko će nam biti kriv? Židovi, Srbi, drevni vanzemaljci,...?  Ups, njih smo se već riješili! A niš, onda udbaši.


Znate li da u Americi postoji Khan akademija gdje možete besplatno pratiti online instrukcije iz brojnih predmeta koje pohađaju milijuni đaka mjesečno!!!! 
I to rade fantastično.

Pa šta će nama ostati? Opet niš! Referendumi, Perkovići, Vjeronauk, Zdravstveni odgoj,....i sva ona sranja koja sam nabrajao bezbroj puta. Još ćemo se na kraju i pobiti.

I opet ću ponoviti. To su teme za očuvanje nacionalnih vrijednosti. 

Znanjem se stvara nacionalni identitet. Ne počnemo li popularizirati i širiti znanje i ideje neće nas ni biti. 

Drage Hrvatine, krenite skupljat potpise za Kroseru po župnim uredima, imat ćete i moj potpis.
Ufff, uzalud, oni ovo ionako ne čitaju jer imaju pametnijeg posla.

Nije dobro, svršio sam pesimistično.

Aleee aleee aleeee aleeeeeeeeee!!!!!!!

Za Blog spremni!

TED Talk - Salman Khan; www.ted.com



YouTube edukacija:
http://www.youtube.com/education
http://www.youtube.com/teachers 
http://www.youtube.com/schools

4 komentara:

  1. ovo ipak moram primijetiti, a ti ne odgovaraj ako nemaš vremena, ali i o tome treba razmisliti. naime, brojnost studenata ne znači uvijek i kvalitetu. s novim medijima će se promovirati oni koji znaju dobro prezentirati sebe a ne uvijek i najbolji, i ta boljka našeg vremena će se na ovaj način još pojačati. ok, sve ima i prednosti i mane, dobro je da upozoravaš na ono što će nam se desiti. i što je zaista ljubav prema vlastitom narodu - OTVARANJE.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Brojnost naravno nije isključivo kvaliteta. U otvorenom modelu interneta lako ćeš saznati vrijednost određenog profesora i cijenjenost njegovih radova u svijetu. Postoje i društvene mreže gdje će ljudi kojima vjeruješ širiti spoznaju o kvaliteti nekog predavanja. Fejk igrači će lako biti razotkriveni. I još nešto, fakultet mora stajati iza njih, a na taj način staviti vjerodostojnost institucije na pladanj. Pa da vidimo. Naravno tu može biti puno problemčića ali se brzo iskristaliziraju.

      Izbriši
  2. Ne mislim da je medijska samopromocija to boljka našeg vremena, već naprosto osnovna ljudska karakteristika. Tesla i Edison, Manzetti i Graham Bell, Scott i Amundsen, Burger King i McDonalds, kroz povijest smo svjedoci da najpoznatiji ujedno nisu i najbolji. Stvarna vrijednost i njen PR dvije su sasvim odvojene kategorije, pa prema tome, nikad nije bilo ključno ko će nešto izumit, kreirat, stvorit, nego ko će to prodat (usput, još jedna ključna vještina bahato i samodostatno neprisutna kroz hrvatsko školovanje), ili patentirat, ili barem kreirat sliku u javnosti o tome. Možemo samo zamišljat je li je i koliko bilo talentiranijih tipova od Michelangela, ali nisu imali njegov talent za samopromociju, pa ih Medici ili crkva nisu angažirali. Ono što je ovdje bitno, jest da je ovo prilika da se dokinu zastarjeli, lažno autoritarni modeli, po kojima je profesor Bog. Poštovanje se zaslužuje, i ostvaruje se u neposrednom kontaktu sa učenicima.

    OdgovoriIzbriši
  3. brunski je. nisam htio bit anoniman, ali nakon svih priča o znanju, nisam se znao ulogirat nego ko anoniman.

    OdgovoriIzbriši